Bezbednost kuće i placa: 7 stvari koje se lako zaborave

Kada pomislimo na bezbednost imanja i kuće na njemu, prvo nam padnu na pamet alarm i kamere. To je samo deo priče. Najveći broj problema na kući i dvorištu ne dolazi od provalnika, nego od sitnica koje se odlažu „za kasnije“ dok ne postanu skupe.

Većina ovih stvari ne zahteva majstora ni veliki budžet. Treba im samo malo pažnje posvetiti pre nego što se pretvore u kvar. Evo sedam stvari koje vlasnici najčešće zaborave, a koje se lako provere i reše na vreme.

1. Slaba tačka nisu uvek ulazna vrata

starija žena stoji pored svoje kapije u dvorištu
Bezbednost kuće počinje spolja, kroz ogradu, osvetljenje i redovno zaključavanje dvorišnih i pomoćnih objekata – shutterstock.com

Provalnici retko biraju najočigledniji ulaz. Mnogo češće traže mračnu stranu placa, nisku ogradu ili pomoćni objekat koji niko ne zaključava. Zato bezbednost počinje napolju, a ne na kućnim vratima.

Proverite kapiju, stanje ograde i osvetljenje u dvorištu. Dobro osvetljeno dvorište sa senzorom pokreta na uglovima odvraća više lopova nego skupa brava na ulazu. Obratite pažnju i na nisko žbunje uz prozore, jer ono daje zaklon onome ko ne želi da bude viđen.

Ne zaboravite pomoćne objekte. Šupe, garaže, radionice i ostave često sadrže alat, gorivo, bicikle ili druge vredne stvari, a njihova zaštita je znatno slabija nego zaštita glavnog objekta.

Obratite pažnju na nekoliko detalja:

  • Zaključavajte pomoćne objekte čak i kada ste kod kuće. Mnogi sitni incidenti dešavaju se upravo tokom dana kada vlasnici pretpostavljaju da je sve pod kontrolom.
  • Proverite spoljašnju rasvetu. Pregorela sijalica na zadnjem delu placa može stvoriti „slepu zonu“ koju niko ne primećuje.
  • Ne ostavljajte merdevine i alat na otvorenom. Oni mogu poslužiti kao pomoć nekome ko pokušava da dođe do viših prozora ili krova.

2. Voda koja dolazi sa pogrešne strane

Voda zna da napravi veću štetu od svake provale, samo sporije. Začepljen oluk, loš nagib terena ili pukotina u odvodu godinama natapaju temelje pre nego što se problem uopšte primeti.

Pre jeseni očistite oluke i proverite kuda otiče voda sa krova i iz dvorišta. Idealno je da teren blago pada od kuće, a ne ka njoj. Mali zahvat na drenaži ne košta mnogo, a sanacija vlažnih temelja košta dosta i traje danima.

3. Struja i instalacije koje niko ne proverava

majstor proverava instalacije u kući
Stare električne instalacije mogu biti uzrok požara, pa je važno redovno proveravati utičnice, kablove i osigurače – shutterstock.com

Stare instalacije su tihi uzrok najvećeg broja kućnih požara. Preopterećene utičnice, dotrajali produžni kablovi i vlažan razvodni orman lako prođu nezapaženo dok ne dođe do kvara.

Jednom godišnje pregledajte kablove i utičnice, posebno u podrumu, garaži i pomoćnim prostorijama. Ako negde greje utičnica, pada osigurač ili osećate miris zagorelog, to nije sitnica. Takve znake je jeftinije rešiti odmah nego čekati da nestane struja u celoj kući.

Posebno su rizični objekti koji godinama nisu renovirani. Instalacije koje su nekada bile dovoljne danas često napajaju mnogo više uređaja nego što je prvobitno planirano. Klima uređaji, zamrzivači, punjači, električni alati i dodatna rasveta stvaraju opterećenje koje stare mreže teško podnose.

Dobar pokazatelj da nešto nije u redu jeste kada:

  • osigurači često iskaču bez očiglednog razloga,
  • svetla povremeno trepere,
  • utičnice menjaju boju ili ostavljaju tragove zagrevanja,
  • produžni kablovi stalno rade pod punim opterećenjem.

Ako primetite bilo koji od ovih znakova, ne odlažite proveru. Kvarovi na električnim instalacijama uglavnom ne nastaju iznenada, već mesecima šalju upozorenja koja lako previdimo.

4. Dimnjak i grejanje pred sezonu

Neočišćen dimnjak i loše održavan kotao spadaju među najčešće uzroke požara tokom zime. Naslage čađi se zapale kada to najmanje očekujete, obično u prvim hladnim danima.

Dimnjak i kotao pregledajte pre sezone grejanja, ne u toku nje. Termin kod dimničara se lakše zakaže u septembru nego u januaru, kada svi greju i svi zovu. Redovno čišćenje produžava vek ložišta i smanjuje potrošnju goriva.

5. Rezerva vode i zaštita od požara

Protivpožarni aparat i detektor dima su minimum koji bi svaka kuća trebalo da ima. Ali postoji pitanje koje se retko postavi: šta ako vatra krene, a najbliži hidrant je daleko ili ga uopšte nema?

Na imanjima koji su daleko od gradske mreže, sve češće se postavljaju protivpožarni rezervoari kako bi objekat imao sopstvenu rezervu vode za prvi mah ukoliko dođe do požara. Tih nekoliko minuta često odlučuje da li će šteta biti mala ili potpuna.

Pored rezervi vode, korisno je razmisliti i o osnovnom planu reagovanja u hitnim situacijama. Mnogi vlasnici imaju protivpožarni aparat, ali ga nikada nisu koristili niti proverili da li je ispravan.

Dobra praksa je da svi članovi domaćinstva znaju:

  • gde se nalazi aparat za gašenje požara,
  • kako se isključuju struja i gas,
  • kojim putem mogu najbrže da napuste objekat,
  • koga treba pozvati u slučaju opasnosti.

Nekoliko minuta pripreme može napraviti ogromnu razliku kada dođe do nepredviđene situacije. Upravo zato bezbednost nije samo oprema koju posedujemo, već i spremnost da je pravilno upotrebimo kada je to potrebno.

6. Dokumentacija i pravni status koji se zapostavi

osoba slaže dokumentaciju
Bezbednost uključuje i pravni status objekta, redovno održavanje i proveru brava, instalacija i imanja – shutterstock.com

Bezbednost nije samo fizička. Mnogi vlasnici ne znaju tačan papirološki status svog objekta dok im ne zatreba, na primer pri prodaji, osiguranju ili nasleđu.

Pre nego što uložite u objekat, dobro je da znate u kakvom je stanju pravni status objekta. Uredni papiri vam štede vreme, novac i živce kada zatreba dokaz.

7. Sitne stvari na koje zaboravimo dok se ne pokvare

Na kraju ostaju male stvari koje sve znamo, a ipak ih odlažemo. Rezervni ključ kod osobe od poverenja, ispravne brave, ugašeni uređaji pre puta i sačuvan broj proverenog majstora.

Napravite kratku listu i proverite je dva puta godišnje.

Još jedna stvar koja se često zanemaruje jeste sezonski obilazak celog imanja. Tokom godine lako previdimo sitna oštećenja jer ih svakodnevno gledamo i naviknemo se na njih.

Dva puta godišnje odvojite pola sata za kratku kontrolu:

  • pregledajte brave i šarke na kapijama,
  • proverite stanje spoljne rasvete,
  • pogledajte da li postoje pukotine na stazama i prilazima,
  • pregledajte krov nakon jačih oluja,
  • proverite stanje drveća i grana koje se nalaze blizu objekta.

Takva rutina ne zahteva mnogo vremena, ali pomaže da se problemi uoče dok su još mali.

Za kraj

Bezbednost kuće i placa je zbir sitnica, a ne jedna velika kupovina. Kada svaku od ovih sedam stvari proverite na vreme, najveći deo rizika nestane sam od sebe.

Najskuplji kvarovi su skoro uvek oni koji su počeli kao mali problem koje smo zaboravili. Listu smo napravili upravo zato da se ništa ne zaboravi dok je još jeftino i lako ga je rešiti.